O priredbi svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni

3. rujna 2018.

14. rujna 2018. godine održat će se priredba svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni, smotre tradicijske kulture hrvatskoga naroda.

Da u narodnim običajima živi tradicijska duša naroda, spoznala je književnica Mara Švel-Gamiršek živeći velik dio svoga života u jednom kutku zemlje slavonske.

Temama iz svakodnevna života, lokacijom zbivanja u pregršt zemlje slavonske, nazvanim Cvelferijom, uspješno je odgovorila i zadaćama povijesti, nastupivši tiho, bez pompe. Ona je pokazala svoj zahtjev dvojstva povijesti imaginacije i vlastitim doživljajno-psihološkim mjerilima i nagnućem.

Držeći da je njezino djelo dragocjeno skladište i tematska riznica nadahnuta obzorom užeg slavonskog, šokačkog zavičaja, odlučili smo da tema ovogodišnje priredbe svečanog otvorenja 53. Vinkovačkih jeseni bude Pregršt istine.

Tema je povezana uz njezino najvažnije književno razdoblje koje svrstavamo u „šokačku problematiku“, a vezano je uz prostor između Županje i Morovića. U razdoblju između dva rata Švelova se, u prvom redu, afirmirala kao izraziti šokački pisac, kojemu je dokumentarnost najjača odluka.

Služeći se novelama iz zbirke Šuma i Šokci nadamo se pružiti glumcima zanimljive interpretativne podloge, a ujedno će to biti spomen na čast književnici koje nema, ali živi nada da će se praznina iza njezina nestanka popunjavati mlađim autorima, kojima tradicija nije ono što bi trebalo s proticanjem vremena zanemarivati.

Scenarij čini sedam slika, epizoda, a svaka od njih pokazat će dio cjeline svedene pod jednu temu: Pregršt istine.

O kome ili o čemu?

O katoličkom puku ovoga kraja koji hodom časti Majku Božju šumanovačku; o susretima na hodočašćenju; o odnosu starosjedilaca prema „dođošima“; o običaju po kojem roditelji biraju s kim će kćeri i sinovi sklopiti brak; o nesvjesnom i nesavjesnom Šokčevu pomaganju u sječi prastaroga hrašća; o nekim narodnim vjerovanjima; o književničinoj brizi što će biti s Hrvatskom i njezinim pukom u budućnosti.

Ustroj scenarija neće biti potpuno crkveno-vjerskog izvora, nego mu je svrha pokazati kako nema nepremostiva jaza među čisto crkvenim vjerskim tradicijama s pravim narodnim običajima ove vrste.

Scenarij će se bazirati na utjelovljenju likova iz novela u djelu Šuma i Šokci.

Glumica Vesna Tominac Matačić utjelovit će književnicu Maru Švel – Gamiršek, Sandra Lončarić Dalmatinku Anku, Tena Pataki djevojku Đenku, Ivan Ćaćić bećara Ivu Abramova, Vjekoslav Janković Ivina oca, Tatjana Bertok Zupković Ivinu majku.

Hodočasnice na putu u Šumanovce bit će: Ana Stanojević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Martina Stjepanović i Matea Marušić.

Likove šumskih radnika oživotvorit će: Vladimir Andrić, Vedran Dakić, Zorko Bagić, Zdravko Šinjori i Dražen Matijašević. Stranca trgovca utjelovljuje Miroslav Čabraja.

Svi dijelovi scenarija moraju opravdati njegovu temu, a tome će pridonositi i glazba u kojoj sudjeluju-pjesmom i igrom KUD-ovi i njihove skupine:

  • KUD „Tomislav“ – Donji Andrijevci (ŽPS i FS),
  • KUD „Ogranak seljačke sloge“ – Drenovci (MPS, ŽPS, FS, TS),
  • KUD „Branimir“ – Bošnjaci (MPS, ŽPS, FS, TS),
  • KUD „Seljačka sloga“ – Gradište (ŽPS, MPS, FS),
  • KUD „Slavko Janković“ – Rokovci-Andrijaševci (ŽPS, MPS),
  • Crkveni zbor „Sv. Cecilija“ – Rokovci-Andrijaševci,
  • KUD „Lela I Vladimir Matanović“ – Antin (ŽPS),
  • ŽVS „Lira“ – Vinkovci,
  • MPS „Lipa“ – Vinkovci,
  • „Šokački rodovi“ – Vinkovci,
  • Klapa „Cambi“,
  • TS „Dike“,
  • TS „Caprio“
  • TS „Banda odabrana“.
  • Solopjevači: Đani Stipaničev, Alen Nižetić i Ivan Penezić.

Sjećanju na doajena pučke pjesme Đuku Galovića i njegovu suprugu Mariju pridonijet će pjevanje bećaraca i uglazbljenih dijelova njegovih pjesama.

Što se tiče narodnoga ruha, svako kulturno-umjetničko društvo odjenut će ruho prema savjetu  kazivača u njihovom selu.

Neka i ovaj scenarij bude u čast svih onih koji su ostavili zapise o vremenu svojega življenja i njegovanja tradicijske kulture našega naroda.