{"id":7566,"date":"2026-07-21T08:11:43","date_gmt":"2026-07-21T06:11:43","guid":{"rendered":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/?p=7566"},"modified":"2026-07-21T08:11:43","modified_gmt":"2026-07-21T06:11:43","slug":"fra-didakov-marangun-susret-majke-i-sina-nakon-desetljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/fra-didakov-marangun-susret-majke-i-sina-nakon-desetljeca\/","title":{"rendered":"FRA DIDAKOV MARANGUN Susret majke i sina nakon desetlje\u0107a"},"content":{"rendered":"

Upoznali smo vas s likom i djelom fra Didaka Bunti\u0107a<\/a>, hercegova\u010dkog dobro\u010dinitelja koji je 1917. godine organizirao veliku humanitarnu akciju u kojoj je gladnu hercegova\u010dku djecu uz pristanak njihovih roditelja poslao put Slavonije u tamo\u0161nje obitelji kako bi neko vrijeme \u017eivjeli u odsustvu gladi, \u0161kolovali se i odrastali kao \u010dlanovi njihovih obitelji. Podsjetimo, neki su od njih ostali zauvijek o \u010demu svjedo\u010di pri\u010da Nikole Su\u0161ca Pei\u010di\u0107a iz Cerne<\/a> koju smo donijeli pro\u0161loga puta dok smo ovoga puta u Hercegovinu oti\u0161li po pri\u010du jednog od povratnika. Tako\u0111er, podsjetit \u0107emo kako je ovogodi\u0161nja tema<\/a> Vinkova\u010dkih jeseni \u201eVlak slavonske ravnice\u201d. Osim fra Didakovog vlaka spasa, Slavonija je bila mjesto gdje su dolazili mnogi ljudi iz razli\u010ditih krajeva i ostajali.<\/p>\n

U novom nastavku pri\u010da donosimo prepri\u010dano svjedo\u010danstvo o Stjepanu Sosi, nadimka Marangun<\/strong>, dje\u010daku koji se nakon nekoliko godina vratio u svoje rodno mjesto. Uz pristanak potomaka pokojnog Stjepana, posebice njegova sina Ivice, svjedo\u010danstvo je prepri\u010dao Mario Bu\u0161i\u0107,<\/strong> ina\u010de predsjednik ogranka Matice hrvatske Grude. \u201eStjepan je jedan od 17 tisu\u0107a djece koje je fra Didak Bunti\u0107 spasio od sigurne smrti gla\u0111u. Bilo je tu, osim katoli\u010dke, i pravoslavne i muslimanske djece\u201d<\/strong><\/em>, uvodi nas u pri\u010du Bu\u0161i\u0107. Fra Marinko \u0160akota istaknuo je kako su upravo muslimanska djeca dolazila na podru\u010dje Vinkovaca.<\/p>\n

\u201eStjepan Sosa je izuzet iz Gorice od majke i oca i s osam godina odveden u Slavoniju. Pustili su ga i poslali njegovi roditelji. Stigao je u Slavoniju i smje\u0161ten je kod jedne obitelji koja ga je prihvatila, prema pri\u010di njegovih sinova. On je tu \u017eivio, radio u toj obitelji, oni su ga \u0161kolovali. Osim \u0161to su ga hranili i odgajali, on je u Slavoniji zavr\u0161io i maragunski, odnosno stolarski zanat. Do svoje smrti bio je vrhunski stolar\u201d<\/strong><\/em>, prepri\u010dava Bu\u0161i\u0107 o ovom dje\u010daku koji je jedanaest godina proveo daleko od svoga rodnoga kraja, a svoj nadimak dobio po zanatu.<\/p>\n

\u201eVratio se kao punoljetan mladi\u0107, s oko 19 godina. Do\u0161ao je vlakom do Mostara i krenuo pje\u0161ice prema rodnoj Gorici, na dana\u0161njoj granici s Republikom Hrvatskom, nedaleko od Imotskog. Krenuo je makadamom, ljudi s kolima bi ga povezli. Bilo je to vru\u0107e ljetno doba. Stigao je na izvor vode u svome selu odakle su ljudi nosili vodu za svoje obitelji. Sje\u0107ao se da se na tome mjestu igrao i prskao vodom u ljetnim danima\u201d<\/strong><\/em>, ka\u017ee Mario.<\/p>\n

\"\"<\/a>

Foto: I. Bu\u0161i\u0107<\/p><\/div>\n

Stjepan, ka\u017ee, na tom mjestu u kasno poslijepodne nije sreo nikoga. S tog izvora pru\u017eala se \u0161iroka cesta koja je vodila prema ku\u0107ama u selu. Znao je da je gore u selu negdje i njegova ku\u0107a. Ususret njemu i\u0161la je starija \u017eena koja je nosila, kako ka\u017eu u Hercegovini, prazno burilo za vodu. Kad joj je do\u0161ao bli\u017ee, pozdravio ju je katoli\u010dkim pozdravom. Pitala ga je \u010diji je. On je rekao da se zove Stjepan Sosa i da su ga roditelji poslali s fra Didakom u Slavoniju. \u201e\u017dena je ostala kao ukopana. Nije mogla ni rije\u010di izgovoriti, samo je \u0161irom otvorenih o\u010diju, bez treptaja i ikakve pometnje, gledala u ovog nao\u010ditog mladi\u0107a. Trajalo je to nekoliko sekundi, a onda je proradila maj\u010dinska du\u0161a. Pala je na koljena, a iz o\u010diju su joj potekle duge krupne suze. Nije mogla u tom trenutku izustiti nijednu rije\u010d, osim jecaja i pla\u010da. Mladi\u0107u ni\u0161ta nije bilo jasno. Kad je \u017eena do\u0161la malo sebi, podigla se i zagrlila Stjepana. -Ti si moj sin, moj Stipe, du\u0161a materina\u201d<\/strong><\/em>, pi\u0161e Bu\u0161i\u0107 u svojoj kratkoj pri\u010di \u201eFra Didakov Marangun\u201d<\/strong>.<\/p>\n

Bu\u0161i\u0107 isti\u010de smjelost fra Didaka da napravi takvu veliku akciju. \u201eNema ku\u0107e koja nije bila zahva\u0107ena gla\u0111u. Hercegovci nikad ne mogu dovoljno zahvaliti Slavoncima. Od toga fra Didakova doba, Hercegovina i Slavonija postale su jedno tijelo. Ovaj \u010din srcem i du\u0161om ve\u017ee ove dvije hrvatske pokrajine\u201d<\/strong><\/em>, isti\u010de Bu\u0161i\u0107 koji i u svome kulturnom djelovanju sura\u0111uje s instituacijama u Vinkovcima, Vukovaru i Osijeku. Tako\u0111er, mi\u0161ljenja je kako \u0107e ovogodi\u0161nja tema jo\u0161 ja\u010de povezati Hercegovinu i Slavoniju.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Upoznali smo vas s likom i djelom fra Didaka Bunti\u0107a, hercegova\u010dkog dobro\u010dinitelja koji je 1917. godine organizirao veliku humanitarnu akciju u kojoj je gladnu hercegova\u010dku djecu uz pristanak njihovih roditelja poslao put Slavonije u tamo\u0161nje obitelji kako bi neko vrijeme \u017eivjeli u odsustvu gladi, \u0161kolovali se i odrastali kao \u010dlanovi njihovih obitelji. Podsjetimo, neki su […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":7567,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-7566","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7566"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7566\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7571,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7566\/revisions\/7571"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7567"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}