{"id":7520,"date":"2026-07-05T15:34:18","date_gmt":"2026-07-05T13:34:18","guid":{"rendered":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/?p=7520"},"modified":"2026-07-05T15:34:18","modified_gmt":"2026-07-05T13:34:18","slug":"otac-hercegovine-fra-didak-buntic-i-vlakovi-slavonske-ravnice-i-spasa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/otac-hercegovine-fra-didak-buntic-i-vlakovi-slavonske-ravnice-i-spasa\/","title":{"rendered":"OTAC HERCEGOVINE Fra Didak Bunti\u0107 i vlakovi slavonske ravnice i spasa"},"content":{"rendered":"

Postoje vlakovi koji su osim robe i putnika prevozili ne\u0161to puno vrijednije u vremenima gladi za obitelji s kamenoga hercegova\u010dkog kr\u0161a, a to je nada. Upravo takvi vlakovi prometovali su izme\u0111u Hercegovine i Slavonije nakon Prvoga svjetskog rata kada je zahvaljuju\u0107i fra Didaku Bunti\u0107u od gladi spa\u0161eno oko 17 tisu\u0107a hercegova\u010dke djece.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Ratne godine donijele su Hercegovini glad kakvu taj kraj dotad nije pamtio. Davna 1917. godina jedna je od najgorih godina u povijesti. Te godine od travnja pa do listopada nije pala ki\u0161a. Su\u0161a, nesta\u0161ica hrane i iscrpljenost stanovni\u0161tva ostavljali su za sobom prazna polja, gladne obitelji i djecu koja su iz dana u dan bila sve slabija. Mnogi roditelji vi\u0161e nisu mogli osigurati ni najosnovnije za \u017eivot, a smrtnost me\u0111u najmla\u0111ima neprestano je rasla.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Me\u0111u onima koji nisu \u017eeljeli prihvatiti takvu sudbinu bio je hercegova\u010dki franjevac fra Didak Bunti\u0107. Danas ga nazivaju hercegova\u010dkim Mojsijem, ocem sirotinje. Graditelj je i \u0161irokobrije\u0161ke bazilike, svojedobno ravnatelj Franjeva\u010dke gimnazije u \u0160irokom brijegu. Poznat kao prosvjetitelj i \u010dovjek iznimne energije, nije ostao samo nijemi promatra\u010d. Krenuo je u organizaciju jedne od najve\u0107ih humanitarnih akcija na ovim prostorima, uvjeren da se djeca mogu spasiti ako ih se odvede ondje gdje hrane ima.
\nRazgovarali smo s fra Marinkom \u0160akotom, hercegova\u010dkim franjevcem koji je istra\u017eivao rad fra Didaka i jedan je od osniva\u010da manifestacije \u201eDidakovi dani\u201d u \u010citluku koja ima za cilj kroz Didakov \u017eivot nadahnjivati nove generacije. \u201eNjegovo djelovanje je dopiralo dokle su dopirale potrebe ljudi. Smatrao je da njegov kraj mo\u017ee puno bolje\u201d<\/strong><\/em>, isti\u010de.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nakon brojnih pregovora s tada\u0161njim vlastima i uz pomo\u0107 franjevaca, lije\u010dnika, dobrotvora i lokalnih zajednica, po\u010deli su polasci vlakova prema Slavoniji, Srijemu i Ba\u010dkoj. U njima su bila djeca koja su prvi put napu\u0161tala svoj dom bez roditelja, nose\u0107i sa sobom tek pone\u0161to odje\u0107e i neizvjesnost onoga \u0161to ih \u010deka. \u201ePodaci ka\u017eu kako je 10. rujna 1917. krenula prva skupina iz Mostara. U cijeloj akciji obuhva\u0107eno je 12 270 djece, ali se pretpostavlja da ih je bilo puno vi\u0161e, \u010dak i do 17 tisu\u0107a jer su privatnim kanalima i\u0161li put Slavonije. Slavonija je bila bogata, \u017eitnica i otvorena srca\u201d<\/strong><\/em>, ka\u017ee na\u0161 sugovornik.<\/p>\n

Po dolasku u Slavoniju djecu su prihva\u0107ale obitelji koje su im otvorile vrata svojih domova. Dijelili su s njima kruh, odje\u0107u i svakodnevicu. Dje\u010daci su pomagali u poljskim radovima, djevoj\u010dice u ku\u0107anstvu, a svi zajedno dobili su ono \u0161to im je u ratom razorenoj Hercegovini nedostajalo \u2013 hranu, sigurnost i priliku za odrastanje. \u201eBilo je sve jako dobro isplanirano za tada\u0161nje doba\u201d<\/strong><\/em>, tvrdi \u0160akota.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Mnogi se nikada nisu vratili u rodni kraj. Fra Marinko nai\u0161ao je na podatke da je u Slavoniji ostalo oko \u010detiri tisu\u0107e djece. Ovdje su zasnovali obitelji, podizali djecu i postali dio zajednica koje su ih prihvatile kao svoje. Njihovi potomci i danas \u017eive diljem Slavonije i Srijema \u010duvaju\u0107i uspomenu na pretke \u010diji je \u017eivot promijenio jedan hrabri franjevac.<\/p>\n

Fra Didak Bunti\u0107 ostao je zapam\u0107en kao \u010dovjek koji nije brojio prepreke nego ljudske \u017eivote. Njegova akcija bila je mnogo vi\u0161e od organiziranog prijevoza djece. Bila je to pri\u010da o solidarnosti, povjerenju i spremnosti da se pomogne nepoznatome \u010dovjeku. Tisu\u0107e slavonskih obitelji pokazale su tada ono po \u010demu je ovaj kraj i danas poznat \u2013 otvorenost, gostoljubivost i suosje\u0107anje.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Pri\u010da o fra Didaku zauzima posebno mjesto i u ovogodi\u0161njoj temi 61. Vinkova\u010dkih jeseni \u2013 \u201eVlak slavonske ravnice\u201d<\/strong> koji je povezivao ljudske sudbine. Doveo je u Slavoniju ljude koji su ovdje prona\u0161li novu priliku za \u017eivot, a njihove su se pri\u010de ispreplele sa \u0161oka\u010dkom tradicijom i postale dio identiteta ovoga kraja. Tra\u010dnice su nekada zna\u010dile spas, novi po\u010detak i \u017eivot.<\/p>\n

\u201eHvala Vinkova\u010dkim jesenima koje pru\u017eaju tu mogu\u0107nost da se ljudi upoznaju s tim \u010dovjekom i s tom akcijom, vezom izme\u0111u Slavonije i Hercegovine gdje se nagla\u0161ava vrijednost ljudi koji su bili otvorenog srca i primili hercegova\u010dku djecu\u201d<\/strong><\/em>, zahvaljuje fra Marinko \u0160akota.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoje vlakovi koji su osim robe i putnika prevozili ne\u0161to puno vrijednije u vremenima gladi za obitelji s kamenoga hercegova\u010dkog kr\u0161a, a to je nada. Upravo takvi vlakovi prometovali su izme\u0111u Hercegovine i Slavonije nakon Prvoga svjetskog rata kada je zahvaljuju\u0107i fra Didaku Bunti\u0107u od gladi spa\u0161eno oko 17 tisu\u0107a hercegova\u010dke djece. Ratne godine donijele […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":7521,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-7520","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7520","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7520"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7520\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7527,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7520\/revisions\/7527"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7521"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7520"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7520"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7520"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}