{"id":7452,"date":"2026-06-12T09:00:19","date_gmt":"2026-06-12T07:00:19","guid":{"rendered":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/?p=7452"},"modified":"2026-06-11T07:01:03","modified_gmt":"2026-06-11T05:01:03","slug":"ovogodisnje-vinkovacke-jeseni-u-znaku-su-vlaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/ovogodisnje-vinkovacke-jeseni-u-znaku-su-vlaka\/","title":{"rendered":"Ovogodi\u0161nje Vinkova\u010dke jeseni u znaku su vlaka"},"content":{"rendered":"

\u201eVlak slavonske ravnice\u201c<\/strong> tema je ovogodi\u0161njih Vinkova\u010dkih jeseni. Nekada je vlak bio gotovo jedino prijevozno sredstvo za putovanja kopnom na udaljenije relacije, pa su Vinkovci tijekom 20. stolje\u0107a postali jedno od najve\u0107ih \u017eeljezni\u010dkih \u010dvori\u0161ta u Europi.<\/strong> Upravo je \u017eeljeznica omogu\u0107ila doseljavanje stanovnika iz razli\u010ditih krajeva, stvaraju\u0107i bogatstvo razli\u010ditosti koje je trajno obilje\u017eilo vinkova\u010dki kraj.<\/p>\n

Ovogodi\u0161nja tema progovara o vremenu kada su tra\u010dnice povezivale ljude, sudbine i krajeve. Donosi pri\u010du o onima koji su Slavoniju zavoljeli kao vlastiti dom<\/strong>, u njoj prona\u0161li utjehu i nadu te prihvatili \u0161oka\u010dke obi\u010daje, pjesmu i kolo.<\/strong> Sa sobom su donijeli dio zavi\u010daja, a na slavonskoj crnici gradili novi \u017eivot. Na toj su zemlji marljivo radili, podizali obitelji i stvarali budu\u0107nost. Slavonska ravnica postala im je vje\u010dno po\u010divali\u0161te, a njihovim potomcima ostala domovina u kojoj se generacijama prenosi zahvalnost plodnoj zemlji.<\/p>\n

Pavo Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/strong>, umirovljeni \u017eeljezni\u010dar, dane provodi brinu\u0107i o Vinkova\u010dkoj \u017eeljezni\u010dkoj zbirci Hrvatskog \u017eeljezni\u010dkog muzeja, prou\u010davaju\u0107i i \u010duvaju\u0107i uspomene na slavnu \u017eeljezni\u010dku pro\u0161lost Vinkovaca.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eDavne 1878. godine Ma\u0111ari su po\u010deli graditi prugu od Subotice preko Sombora, Bogojeva prema Osijeku. Kasnije su nastavili prema Borovu, Vinkovcima do Slavonskog Broda. Prvi vinkova\u010dki kolodvor napravljen je nakon 10 godina, 1888. godine, a drugi 1965. godine. Vinkovci su odre\u0111eni kao veliki kolodvor i bili su najve\u0107e \u017eeljezni\u010dko \u010dvori\u0161te na Balkanu\u201c<\/strong><\/em>, poja\u0161njava Pavo. Kroz Vinkovce su prolazili i najva\u017eniji me\u0111unarodni vlakovi, me\u0111u njima i legendarna linija Pariz \u2013 Istanbul.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eKroz Vinkovce je u 24 sata prolazilo 320 do 360 vlakova. Frekvencija putnika bila je 50 tisu\u0107a putnika dnevno, odnosno 18 milijuna godi\u0161nje. U svim sekcijama vinkova\u010dkog \u010dvori\u0161ta radilo je ukupno i po 3600 radnika\u201c<\/strong><\/em>, iznosi brojke. Iza tih brojki stajalo je vi\u0161e od tri tisu\u0107e obitelji kojima je \u017eeljeznica osiguravala egzistenciju. No tko su bili ljudi koji su gradili i odr\u017eavali \u017eeljezni\u010dki sustav?<\/p>\n

\u201eKada je do\u0161la \u017eeljeznica, doma\u0107i ljudi, vinkova\u010dki \u0160okci, nisu htjeli ni \u010duti za nju jer imali su svoja polja i konje. Dolazili su ljudi iz drugih krajeva nakon Prvog svjetskog rata, radili i ostajali\u201c<\/strong><\/em>, ka\u017ee Pavo.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Me\u0111u njima bilo je Bosanaca, Li\u010dana, Korduna\u0161a, Dalmatinaca i Hercegovaca<\/strong>. Tako\u0111er, u prvim godinama razvoja \u017eeljeznice u zna\u010dajnom broju Vinkovce nastanjuju Ma\u0111ari<\/strong>, a na \u017eeljeznici se, primjerice, zapo\u0161ljavaju i Nijemci i \u010cesi<\/strong>. Mnogi su upravo u Slavoniji prona\u0161li novi po\u010detak i trajno se nastanili.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Kraj Prvog svjetskog rata donio je i jednu od najve\u0107ih humanitarnih akcija u povijesti<\/strong> ovih prostora. Fra Didak Bunti\u0107<\/strong> kojega mnogi nazivaju Mojsijem hercegova\u010dkog naroda<\/strong>, spasio je od gladi oko 17 tisu\u0107a hercegova\u010dke djece<\/strong>. Organiziranim prijevozom vlakovima djeca su stigla u Slavoniju gdje su ih prihvatile udomiteljske obitelji i posvojitelji.<\/strong> Ondje su radili u ku\u0107ama i na poljima. Mnogi se nikada nisu vratili svojim biolo\u0161kim roditeljima jer u rodnom kraju ne bi pre\u017eivjeli. Njihovi potomci danas su ponosni Slavonci i Srijemci.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nakon Drugog svjetskog rata izgra\u0111en je i vinkova\u010dki teretni kolodvor,<\/strong> tada najve\u0107i u biv\u0161oj dr\u017eavi u kojemu su ve\u0107inom radili do\u0161ljaci. \u201eRan\u017eiralo se do 5 tisu\u0107a vagona u jednom danu. Kad bi ih naslagali jedan do drugoga, bili bi duga\u010dki od Vinkovaca do Slavonskog Broda\u201c<\/strong><\/em>, iznosi zanimljivost.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u017deljeznica je Vinkovcima bila je pokreta\u010d razvoja grada, razlog dolaska tisu\u0107a ljudi i temelj njihove egzistencije. Vlak je postao \u017eila kucavica ovoga kraja. Doveo je ljude iz svih krajeva zemlje, a mnogima su upravo Vinkovci postali trajni dom.<\/p>\n

O tome svjedo\u010de brojni \u017eeljezni\u010dari koji su i nakon umirovljenja svakodnevno dolazili na kolodvor. Njihov \u017eivot bio je uskla\u0111en sa \u017eeljezni\u010dkim voznim redom, a ljubav prema \u017eeljeznici nije prestajala ni odlaskom iz slu\u017ebe.<\/p>\n

\u201eKad oni pri\u010daju o lokomotivi i \u017eeljeznici, oni kao da rastu, vi\u0161e nisu pri zemlji. Bilo je to takvo u\u017eivanje. Vlak i Vinkovci bili su jedna du\u0161a i jedno tijelo\u201c<\/strong><\/em>, zaklju\u010duje Pavo.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eVlak slavonske ravnice\u201c tema je ovogodi\u0161njih Vinkova\u010dkih jeseni. Nekada je vlak bio gotovo jedino prijevozno sredstvo za putovanja kopnom na udaljenije relacije, pa su Vinkovci tijekom 20. stolje\u0107a postali jedno od najve\u0107ih \u017eeljezni\u010dkih \u010dvori\u0161ta u Europi. Upravo je \u017eeljeznica omogu\u0107ila doseljavanje stanovnika iz razli\u010ditih krajeva, stvaraju\u0107i bogatstvo razli\u010ditosti koje je trajno obilje\u017eilo vinkova\u010dki kraj. Ovogodi\u0161nja […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":7453,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[31,30,6],"tags":[],"class_list":["post-7452","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-naslovna","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7452","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7452"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7452\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7461,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7452\/revisions\/7461"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7453"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}