{"id":6639,"date":"2025-08-15T20:28:32","date_gmt":"2025-08-15T18:28:32","guid":{"rendered":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/?p=6639"},"modified":"2025-08-17T18:02:52","modified_gmt":"2025-08-17T16:02:52","slug":"dragutin-zanic-karla-ta-manifestacija-treba-trajati-vjecno-i-nikada-ne-smije-prestati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/dragutin-zanic-karla-ta-manifestacija-treba-trajati-vjecno-i-nikada-ne-smije-prestati\/","title":{"rendered":"DRAGUTIN \u017dANI\u0106 \u2013 KARLA Ta manifestacija treba trajati vje\u010dno i nikada ne smije prestati"},"content":{"rendered":"

\u201eTa manifestacija treba trajati vje\u010dno i nikada ne smije prestati\u201c<\/strong>, govorio je Dragutin \u017dani\u0107 \u2013 Karla, \u010dovjek ideje i \u201eotac\u201c Vinkova\u010dkih jeseni.<\/p>\n

Zavr\u0161io je gimnaziju u Vinkovcima, a nakon pravnog studija u Zagrebu zapo\u010deo politi\u010dku karijeru. Obna\u0161ao je du\u017enosti predsjednika kotara i komore, bio dva mandata gradona\u010delnik Vinkovaca, tada predsjednik op\u0107ine, te tri mandata zastupnik Sabora. Njegov radni sta\u017e obilje\u017eila je i du\u017enost direktora \u201eJugobanke\u201c gdje je dodatno otvorio 325 radnih mjesta nakon \u010dega se umirovio. Smatrao je da svako ve\u0107e selo treba imati banku pa je u Starim Mikanovcima, Ivankovu, Nijemcima, Otoku, Nu\u0161tru, Rokovcima otvorio poslovnice.<\/p>\n

\u0160ezdesetih godina, zajedno sa skupinom entuzijasta, osmislio je ideju velike smotre folklora koja \u0107e pokazati bogatstvo ovoga kraja. \u201eU ono vrijeme je trebalo zeleno svjetlo kako bi politi\u010dki pro\u0161lo. To je bila hrabrost. Mnogi su ne\u0161to takvo pri\u017eeljkivali, ali nisu bili dovoljno odva\u017eni da to ka\u017eu. A Karla je bio upravo takav \u2013 odva\u017ean, jak, \u010dvrst i dosljedan\u201c<\/strong>, prisje\u0107a se njegova supruga Marina.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Kako je sam rekao za Ve\u010dernji list uo\u010di 15. Vinkova\u010dkih jeseni, nakon Drugog svjetskog rata po selima vinkova\u010dkog kraja odr\u017eavale su se male smotre folklora. No, zbog novonastalih socijalno-ekonomskih promjena, kulturni \u017eivot zamire gotovo deset godina, a no\u0161nje koje su se nosile samo u sve\u010danim prilikama po\u010dinju se prodavati u inozemstvo.<\/p>\n

Godine 1965.<\/strong> Karla iznosi svoju ideju, razgovara s ljudima, a temelj mu daju upravo te manje manifestacije iz desetak godina ranije. Cilj je bio stvoriti ne\u0161to ve\u0107e i dugotrajnije. Ideja je ubrzo stigla i do politi\u010dkih krugova, a osnovni cilj bio je o\u010duvati no\u0161nje, obi\u010daje, pjesme, plesove i u\u010dvrstiti tradiciju<\/strong>.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Godinu dana kasnije, prilika se ukazala. \u201eTo su bili intelektualni krugovi ljudi onoga vremena koji su osjetili da se nakon pada Aleksandra Rankovi\u0107a, tada drugog \u010dovjeka Jugoslavije, ne\u0161to mo\u017ee\u201c,<\/strong> prisjetio se Davor Runti\u0107<\/strong>, glavni tajnik Organizacijskog odbora Vinkova\u010dkih jeseni sedamdesetih godina, misle\u0107i na bu\u0111enje nacionalne svijesti ususret Hrvatskom prolje\u0107u.<\/p>\n

Te 1966. godine obilje\u017eavale su se i velike obljetnice: 200. godi\u0161njica \u0161kolstva u Hrvatskoj, 100. godi\u0161njica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te 60. godi\u0161njica smrti Josipa Kozarca. Jeseni su u\u0161le kroz u\u0161icu igle i uspje\u0161no su uvr\u0161tene u program tih proslava.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zeleno svjetlo stiglo je u lipnju, a u kolovozu je, prema rije\u010dima supruge Marine, sastavljen organizacijski odbor s \u010dlanovima usko vezanima uz kulturu. Odlu\u010deno je da se nova manifestacija vremenski smjesti u rujan, u vrijeme berbe jabuka na planta\u017ei Borinci, tada najve\u0107oj u Europi. \u201eJabuka treba biti simbol Vinkova\u010dkih jeseni\u201c<\/strong>, govorio je Karla. O imenu nije dvojio. \u201eTa manifestacija treba se zvati Vinkova\u010dke jeseni\u201c, u mno\u017eini jer treba trajati vje\u010dno i nikada ne smije prestati\u201c<\/strong>, odlu\u010dan je bio. Upravo 18. rujna 1966<\/strong>. otvorene su prve Vinkova\u010dke jeseni, a otvorio ih je sam Karla i to, prema rije\u010dima supruge Marine, uz hrvatsku himnu \u0161to je tada bila rijetkost.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Vrijedi naglasiti kako je unato\u010d protivljenju Partije naredne godine ponovno izabran za predsjednika op\u0107ine \u010dime su Hrvati preuzeli vlast. Cijenili su Vinkov\u010dani njegov trud pa je za vrijeme \u201eHrvatskog prolje\u0107a<\/strong>\u201c \u010diji je sudionik bio dobio i nagradu Grada Vinkovaca.<\/p>\n

Veliku ulogu imao je i njegov suradnik u \u010dijoj su se glavi rojile ideje, akademski kipar Vanja Radau\u0161, Vinkov\u010danin.<\/strong> \u201eBili su jako dobri. Obadvojica su disali isto. \u017dani\u0107 ni\u0161ta nije htio napraviti da Vanja ne zna, a Vanja nikad ni\u0161ta nije htio u\u010diniti da ne bude pravo \u017dani\u0107u\u201c<\/strong>, ka\u017ee Runti\u0107. Karla je umro sa \u017eeljom da Meraja postane galerija s imenom njegova prijatelja Radau\u0161a kako bi mu se Vinkovci odu\u017eili za sve \u0161to je napravio.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u201eKarla, i \u017eivi\u0161 u Vinkovcima i nemoj dopustiti da se ikada ugase Vinkova\u010dke jeseni jer Vinkovci \u0107e bez njih biti zaboravljeni grad u Hrvatskoj\u201c<\/strong>, rekao je Radau\u0161 Karli. \u017dani\u0107 je bio ponosan, ne samo na osnutak, nego i na razvoj manifestacije po kojoj su Vinkovci postali poznati i izvan granica domovine. O masovnosti i popularnosti koju danas imaju, uz sna\u017ean turisti\u010dki naglasak, u po\u010decima se nije moglo ni sanjati.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u201eVinkova\u010dke jeseni naprosto su buknule kao plamen i zasijale iskrama drevnog Reljkovi\u0107a i njegovog Satira, bra\u0107e Kozarac i njihove Slavonske \u0161ume, Tene i Mrtvih kapitala, iskrama \u0110uke Begovi\u0107a i Kova\u010di\u0107evim Mladena\u010dkim sanjama nad Krle\u017einom lirikom i tu\u017enim sutonima sokaka i \u0161ljivika, ljubavi i sunca slobode preko Radau\u0161evih gorostasa, slavonskih velikana, sna\u0161a i djevojaka, Ru\u017ei\u0107evih drvoreza i slavonskog kola pa do sna\u017enih likovnih preokupacija Kinerta, Sablji\u0107a i Kopa\u010da i Kopi\u0107evih bosutskih pejsa\u017ea te \u0161arenila slavonskog na\u0161eg Matakovi\u0107a\u201c<\/strong>, rekao je svojedobno Karla za Vinkova\u010dke novosti.<\/p>\n

Za uspjeh je, osim ljudi duboko ukorijenjenih u tradiciju slavonskog \u010dovjeka, poput Rokov\u010danina i velikog Radau\u0161evog prijatelja ded Mate Karabali\u0107a<\/strong> o kojemu uskoro donosimo pri\u010du, bilo va\u017eno imati i dobre veze u Zagrebu, i to preko Slavonaca koji su tamo djelovali. Me\u0111u njima su, uz Radau\u0161a, bili dr. Zlatan Sremec<\/strong>, ministar i predsjednik Sabora te etnomuzikolog Slavko Jankovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Karla je volio svoje Vinkovce. Za vrijeme svoga djelovanja, i kao gradona\u010delnika i zastupnika te tijekom svoje bankarske karijere povukao je novac za velike projekte. U Vinkovce je ugradio viziju i radio na izgradnji novih gradskih \u010detvrti.<\/strong> Zaslu\u017ean je za izgradnju Nove brane i mosta na Bosutu, novog stadiona, \u017eeljezni\u010dkog kolodvora, hotela Slavonije, robne ku\u0107e \u201eNama\u201c podvo\u017enjaka prema Nu\u0161tru, ceste D55 kao i niz prometnica u vinkova\u010dkom kraju, vodovoda, zasada na Borincima, te zra\u010dne luke Klisa<\/strong>. Poslovni centar Vinkovci, poznatiji kao Terme, promijenio je vizuru sredi\u0161ta grada. Zaslu\u017ean je i za elektrifikacija sela, izgradnju tvornica (“Spa\u010dva”, “Kvalitet”, “Metal”, “Vinteks”, “\u0110uro Salaj”, “Cibalia”, “Bi\u0111 – Bosut”, “Poljostroj”, “Graditelj”, “Pik Vinkovci”, “HAK” Vinkovci. Zaslu\u017ean je za otvaranje tehni\u010dke i vi\u0161e poljoprivredne \u0161kole u Vinkovcima.<\/p>\n

Kao direktor Jugobanke ostvario je kapitalni projekt Poslovnog centra Terme i dao izgraditi \u0161etnicu, dana\u0161nje \u0160etali\u0161te Dionizija \u0160vagelja. Uspostavio je prijateljske odnose s Ohridom, talijanskim gradovima Camponogarom i Contarinom. Crkvi sv. Euzebija i Poliona vratio je ranije oduzetu imovinu premje\u0161tanjem redakcije Vinkova\u010dkih novosti iz \u017eupnog ureda u zgradu u kojoj se i danas nalaze \u010dime je oslobodio prostor crkvi. Oni koji poznaju tada\u0161nje politi\u010dke prilike znaju koliko je za takav potez bilo potrebno hrabrosti i spremnosti da se prekr\u0161i tada prevladavaju\u0107i politi\u010dki stav prema crkvi.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zalagao se za mnoga pitanja, sve u interesu hrvatskog naroda. Izme\u0111u ostaloga i da Hrvati slu\u017ee vojni rok u svojoj zemlji. Vinkov\u010dani su mu zahvalili spomen-plo\u010dom na Termama, a ulicu uz Bosut u kojoj je \u017eivio nazvali su po njemu.
\nZa \u017eivota gotovo nepoznanica mnogima bila je kako je \u017dani\u0107 pisao je pjesme raznih tema, \u010desto na papiri\u0107e koje bi pronalazio usput, a supruga ih je bri\u017eno \u010duvala. Na taj na\u010din se opu\u0161tao. Nakon smrti ovoga poete objavila ih je u zbirci \u201eSan svemira\u201c<\/strong>.<\/p>\n

\u201eVinkovce i Bosut nikad ne\u0107u napustiti\u201c<\/strong>, odlu\u010dno je govorio ovaj vizionar. I doista, nije ih napustio iako je mogao svoje ideje realizirati u nekim ve\u0107im mjestima. U svakom kutku grada postoji ne\u0161to \u0161to je ostavio, a iznad svega ostale su Vinkova\u010dke jeseni kojima je udario sna\u017ene temelje i kojima je podario vje\u010dnost.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eTa manifestacija treba trajati vje\u010dno i nikada ne smije prestati\u201c, govorio je Dragutin \u017dani\u0107 \u2013 Karla, \u010dovjek ideje i \u201eotac\u201c Vinkova\u010dkih jeseni. Zavr\u0161io je gimnaziju u Vinkovcima, a nakon pravnog studija u Zagrebu zapo\u010deo politi\u010dku karijeru. Obna\u0161ao je du\u017enosti predsjednika kotara i komore, bio dva mandata gradona\u010delnik Vinkovaca, tada predsjednik op\u0107ine, te tri mandata zastupnik […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":6651,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[6,31],"tags":[262,263,15],"class_list":["post-6639","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-novosti","tag-dragutin-zanic-karla","tag-utemeljitelj","tag-vinkovacke-jeseni"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6639","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6639"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6639\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6655,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6639\/revisions\/6655"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6651"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6639"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6639"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6639"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}