{"id":4749,"date":"2023-08-13T12:30:49","date_gmt":"2023-08-13T10:30:49","guid":{"rendered":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/?p=4749"},"modified":"2023-08-13T12:30:49","modified_gmt":"2023-08-13T10:30:49","slug":"zamisli-ti-to-kolko-je-taj-vrag-imo-dukata-a-on-je-samo-lepe-snase-biro","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/zamisli-ti-to-kolko-je-taj-vrag-imo-dukata-a-on-je-samo-lepe-snase-biro\/","title":{"rendered":"Zamisli ti to kol’ko je taj vrag im’o dukata, a on je samo lepe sna\u0161e bir’o"},"content":{"rendered":"

Govoriti o dukatima u pro\u0161losti, a ne svratiti na kavu i masnicu u Rokovce kod \u017eivu\u0107ih legendi \u0160okadije Kate Nikoli\u0107<\/strong> i Janje Kulovnjak<\/strong> bio bi grijeh propusta. Zatekli smo ih u prebiranju obiteljskih fotografija, a du\u017ene su nam, slo\u017eile su se \u0161oka\u010dkom ekavicom kojom divane od ro\u0111enja, prvo pri\u010du o groficama koje su usluge napla\u0107ivale u dukatima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u201cKod mene u Rokovci preko puta je \u017eivila baka koja je bila ‘grofica’, tako su ju u selu zvali. Bila je lipa. Baba je imala dedu, a on ba\u0161 nije bio lep. I onda kad se grof u Nu\u0161tru po\u017eeli, ona se spremi, deda ju metne u federsic na kola i odveze ju. Im’o je svoje mesto ‘di ostrag \u010deka dok ona obavi ‘nu\u017edu’ i dobije dukat, svaki puta. Marko pri\u010da (Sabljakovi\u0107 o.a.), ‘pa teta Janjo, ima i u Cerni grofica, i u Retkovci, ne znam ‘di sve ne’. Pa nije on mogao imati samo jednu. Ako je grof bio jako goropadan, trebala mu je stalno druga grofica. Eto tako se zara\u0111ivalo, zamisli ti to kol’ko je taj vrag imao dukata, a on je samo lepe sna\u0161e biro\u201d,<\/strong> pri\u010da Janja. Slo\u017eili smo se da je grof \u201epomogao\u201d<\/em> ovom kraju jer su na\u0161e \u0160okice lak\u0161e dolazile do velikog zlatnika. Zanimljivo, i Katinu sinu nedavno su posao platili dukatima, na selima do dan danas taj obi\u010daj vrijedi ako \u010dovjek nema novca, potvr\u0111uju kaziva\u010dice. Sramota je du\u017ean ostat.<\/p>\n

Devet redi, tol’ko snaja vredi, svatovski je napjev o dukatu kojim su svekrve darivale snaje, ali u Rokovci se do danas \u010de\u0161\u0107e mame darivaju k\u0107eri. Dukat je bio jedinstveni nakit svake mlade u svatovima. Bjelina po\u010detkom 20. stolje\u0107a jo\u0161 nije do\u0161la u modu. Ruvo je bilo crno ili tamnije, sve\u010dano i za\u010dinjeno barem niskom pravilno uvezanih zlatnika oko vrata, koliko je tko imao. Po tome se i\u0161\u010ditavalo bogatstvo familije iz koje mlada dolazi, pri\u010da Kata nad svatovskom fotografijom roditelja starom 100 godina.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Znati\u017eeljne babe znale su ju provocirati da otkrije broj dukata jer to je jedino mjerilo da si \u0160okica. Nisu njeni bili bogati, ali imala je dukata i nosila ih. \u201eKa\u017ei diko koju bolje voli\u0161, il’ miliju il’ bogatiju\u201d,<\/em> pjevale su siroma\u0161ne cure sje\u0107a se Kata koja je svom Josipu iz Sikerevci<\/em> u sebi poru\u010dila \u201ebit \u0107e\u0161 moj\u201d<\/em>. I bio je, ostaviv\u0161i bogatu Mariju jer ga je u kapijici<\/em> prevarila s drugim. U svatovima su svi s mamine strane dobili dukate, a kad je netko bio bolestan, znalo se, \u010duvaju se za doktora, ka\u017ee. Janja kad se udavala dobila je deset malih od ro\u0111enijih. Kad se otvarala nova trgovina u selu bile su radno spremljene, ali dukatima oki\u0107ene.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u201cSvud su se dukati nosili. Moj \u010dovek i njegov drug, mama ih spremila na poklade, pa su zavr\u0161ili pijani u po’ kanala, ‘odali nema ‘di nisu, dukate su prave imali, mo’\u0161 si mislit’. Nije onda jo\u0161 bilo truljarskih dukata\u201d,<\/strong> dodaje Janja uz smijeh.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u201eMoj se slikar na\u017eder’o u svatova, budala\u0161 se opijo i imamo samo ovu sliku kraj ku\u0107e u avliji, ni u crkvi, niti igdje drugdje. Moj \u010dovek pametni na\u0161o slikara\u201d,<\/strong> do danas prigovara Janja kroz smijeh o fijasku vjen\u010danja koje je ostalo bez slu\u017ebenog fotografa ve\u0107 na po\u010detku ceremonije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nekada je za misu zahvalnicu procesija i\u0161la kroz cijelo selo, svi su se spremali, sad je to slabo, komentiraju. Sna\u0161e su prinosile darove. Ina\u010de u crkvi je, u vrijeme njihove mladosti, vladao druga\u010diji raspored sjedenja. \u201eI\u0161le smo nedjeljom na veliku misu. Prvi red su bile \u0160okice odma do trobozana gdje vele\u010dasni gore stoji, sve spremite original ovisno koje je vreme u godini, korizma ili sve\u010dano bo\u017ei\u0107no. Svi budu tako lepo pospremljeni. I za Bra\u0161an\u010devo bi se uvek ponovile. Drugi su red bile gospoje, tre\u0107i sna\u0161e \u0160okice, a sad se svi poguraju pod kor, nema prvog i drugog reda. Starijima je mjesto bilo na pol crkve, a mi, kako smo se ‘prisvla\u010dile’ uvek smo sedale na kraj reda. U poslijepodnevnu \u0161etnju, ve\u0107 oko tri nedjeljom, i\u0161le bi spremite s dukatima, a kad se zvono na crkvi oglasi tr\u010d’ ku\u0107i”, <\/strong>Janja \u0107e.<\/p>\n

\u010cuvanje tradicije prenosi se s koljena na koljeno, tako i djeca i unu\u010dad danas znaju i cijene vrijednost dukata. Kata je svojima Mariju i Josipi dala po dukat, kao i Janja sinovima Darku i Dra\u017eenu prikazuju\u0107i dva dukata. Kad su se djeca ra\u0111ala kupovali su u selu od onih za koje su \u010duli da imaju. Takve \u017eene zvali su dukatarkama<\/em>. Oko 1500 kuna, mogu\u0107e i vi\u0161e, vrijednost je malog dukata danas, velikog \u010detiri puta ve\u0107a, potvr\u0111uje Kata pokazuju\u0107i svoju bebu s beskrajnim redom i na kri\u017e<\/em> uvezom uz obavezna poja\u010danja sa strane za velike dukate.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

ILIJA BRZI I MARKO HR\u010cAK<\/strong><\/p>\n

\u201eKum Ilija Brzi vozio fi\u0107u, a nadimak dobio tako jer je vozio da ga svaki biciklist obi\u0111e, pri\u010da Janja. Marko Hr\u010dak je volio \u201emuniti\u201d<\/em>, radio s mojim kumom na \u017eeljeznici. I pri jednom posjetu, moja kuma uvezivala dukate i ostavila ih na kredencu. Hr\u010dak vidio i mazne dva dukata. Lu\u0111ak je mislio da su pravi, a ona truljarske uvezivala. On budala nema pojma da to nisu dukati i on prika\u017ee svom ne\u0107aku dva velika. Sva se familija uznemirila \u0161ta \u0107e oni sad prikazati, ali onda su odmah primetili da su lagani, al’ se to pri\u0161utilo. Zamisli ti budale, nije zn’o da su truljarski dukati\u201d<\/strong>, smije se Janja.<\/p>\n

I danas se daruju dukati u svatova, pod glavu kad se dijete rodi, potvr\u0111uju.<\/p>\n

Na mali jastuk, \u0161lingani od perja, u\u0161ili su i u celofan umotali vrijedni poklon, opisuje Janja.<\/p>\n

\u201eOnda kako se koje dete krstilo uvek im je deda, moj Stipa, pod jastuk metio mali dukat. Svi su ih dobili i kad su se krizmali. Evo, podelila ja sve, vi\u0161ka nema.., Mati, Luki, Teni, Ani\u201d, one su za Uskrs od bake dobile i po jedan okrunjeni. Ka\u017ee, \u201euvek su se dukati \u010duvali u \u0161trimfli – \u010darapi, premje\u0161tali se na sigurno, nikad na istom mjestu, a ima i lavove od kerova\u201d<\/strong> , pa neka proba k’o se usudi.<\/p>\n

\u0160oka\u010dka posla<\/em>, pri\u010da Kata za tetku koja nije imala djece, ali je imala dukate. Svakom njenom unuku i unuci kad su se rodili poklonila je dukat, njih pet, jer su nerotkinji ispunili \u017eelju da dvori\u0161tem tr\u010di puno dece<\/em>.<\/p>\n

\u201eLude sna\u0161e\u201d<\/em> kako su se nazvale dok su igrale u KUD-u Slavko Jankovi\u0107, ka\u017eu upecali<\/em> su \u201eslikari\u201d<\/em> i za Vinkova\u010dki list davno na Vinkova\u010dkim jesenima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u201cKod nas kad su u selu bili Divani, to je bilo ne\u0161to nevi\u0111eno. Toliko kulenja je bilo, prikolica kulenja. To se jelo, pilo…\u201d<\/strong>, sje\u0107aju se nekada\u0161nje tradicije \u0160oka\u010dkih divana po selima za koje i sami Vinkov\u010dani ka\u017eu da su bili najbolje organizirani jer se cijelo selo stavi na raspolaganje, a divani se<\/em> i tarabani<\/em> po \u0161oka\u010dki.<\/p>\n

\u201cMama nije imala puno dukata, jedan red kad se udavala, a dada je radio u Njema\u010dkoj. \u010cuvala ih je ispod kante za mast, pa u kru\u0161noj pe\u0107i ispod pepela, narod je dr\u017eao u dimnjacima koji ne gore, u<\/strong> krovu, uzidano u kupaonice, u od\u017eaku, ali sve je to rizik pa ih treba premije\u0161tati\u201d<\/strong>, iskusno \u0107e Kata. Za temu ovogodi\u0161njih Jeseni \u201eDva sjaja dukata\u201d<\/em>, poru\u010duju \u201eDivno, kako se okre\u0107e\u0161, tako se sjaje…\u201d<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

KOZA I \u0160OKCI<\/strong><\/p>\n

\u201eMoj \u010dovek o\u0161’o jedne nedelje na va\u0161ar u Vinkovci i kupio mi kozu. Nisu \u0160okci imali koze, to je bila sramota. Imali su Li\u010dani, Ercegovci. Do tada ju nikada nisam ni vidjela. A nediljom svet poslijepodne sedio i pri\u010d’o na drumu poslije u\u017eine, ne k’o sad, nema nikog. Do\u0161ao ve\u0107 kasno, vozi ju u autoprikolici, a ona stoji, ru\u017ena crno-bijela, gadna bez zuba i rogova. Jesi ti lud? Sad \u0107e celi svet znat i celo selo se sprdat’ da Janja ima kozu, a \u0160okica velika. Baba mu udroljila <\/em>(uvalila) za male pare, on mislio, deca \u0107e jest, a oni samo od krave mleko hteli. I nazovemo ju Brena, bila nam je ru\u017ena, mrzili smo ju jer kod nas u \u0160okadiji, nikada se \u201e\u0160abac\u201d nije slu\u0161ao\u201d,<\/em> o\u0161tro \u0107e Janja za kraj, a svima koji budu pratili Sve\u010danost otvorenja 58. Vinkova\u010dkih jeseni, sjetit \u0107e se ove pri\u010de i njene kaziva\u010dice.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\" \"\"<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Govoriti o dukatima u pro\u0161losti, a ne svratiti na kavu i masnicu u Rokovce kod \u017eivu\u0107ih legendi \u0160okadije Kate Nikoli\u0107 i Janje Kulovnjak bio bi grijeh propusta. Zatekli smo ih u prebiranju obiteljskih fotografija, a du\u017ene su nam, slo\u017eile su se \u0161oka\u010dkom ekavicom kojom divane od ro\u0111enja, prvo pri\u010du o groficama koje su usluge napla\u0107ivale […]<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":4758,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[34,30,31,6],"tags":[150,151,161,162,152],"class_list":["post-4749","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-najave","category-naslovna","category-novosti","category-vijesti","tag-58-vinkovacke-jeesni","tag-dva-sjaja-dukata","tag-janja-kulovnjak","tag-kata-nikolic","tag-marko-sabljakovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4749","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4749"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4749\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4758"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4749"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4749"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkovackejeseni.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4749"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}