U mimohodu sudionika 51. Vinkovačkih jeseni što se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović održavaju od 9. rujna do danas, vinkovačkim ulicama i trgovima je prodefiliralo 75 folklornih skupina iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja gdje Hrvati njeguju folklor, 25 svečano ukrašenih svatovskih zaprega-dvoprega s gizdavim konjima i 50 lipicanaca i konjanika sve skupa gotovo 4 000 sudionika. Na cijelom putu od gradske tržnice gdje se formirao mimohod, Zvonimirovom ulicom, Trgom bana Šokčevića i pješačkom zonom, Dugom ulicom , Trgom Franje Tuđmana i Genscherovom sve do stadiona u Lenijama, na tisuće gledatelja pljeskom su nagrađivali folkloraše, a posebice one skupine gdje su prepoznali svoje prijatelje ili dolaze iz njihova mjesta. Burnim pljeskom je pozdravljen najstariji sudionik ovogodišnjih jeseni, 87-godišnji Đuro Pandža iz Nijemaca, a najmlađi ni godinu dana pa su ih roditelji nosili u naručju. Sve grupe su zastajale u mimohodu i odigrale kraći program kao i na velikoj pozornici gdje su ih pljeskom pozdravljali uzvanici i gosti grada.
Na čelu mimohoda je bila vinkovačka Limena glazba i mažoretkinje, slijedile su zastave i grbovi, a potom hrvatske povijesne postrojbe i udruge. Za njima je hodilo 75 folklornih skupina koje su se potrudile i odjenule svoje najljepše nošnje koje se iz bakine škrinje iznose samo u posebnim prilikama kao što su Vinkovačke jeseni. Bilo je tu folkloraša iz svih regija Hrvatske – od Srijema do Dubrovačkih gornjih sela ali i folklorne skupine iz inozemstva, gdje naši ljudi njeguju naslijeđe iz starine svoga mjesta i zavičaja poput folkloraša iz Srijemske Mitrovice, Usore, Mostara, Širokog Brijega, ali i iz Linza i Duisburga.
Sve je više Slavonaca koji drže konje iako oni već odavno ne oru polja niti vuku kola s teretom. Drže ih iz čistog zadovoljstva i ljubavi prema ovoj plemenitoj životinja ma što koštalo. Diče se njima u svatovima i posebnim priredbama kao što je mimohod na Vinkovačkim jesenima pa su se i na ovogodišnjima ponosno provezli vinkovačkim ulicama u svatovskim zapregama s kojima je kočijaš morao upotrijebiti svu svoju umješnost jer konji se trzaju nenaviknuti na puno ljudi oko sebe. I jahači i jahačice lipicanaca također su morali dobro paziti na svoga ljubimca i usmjeravati ga tako da četiri jahača čine skladnu skupinu.
Nakon mimohoda, u najveće kolo uhvatilo se skoro 4 000 folkloraša i nekoliko tisuća posjetitelja što na simboličan način oslikava zajedništvo hrvatskog naroda koji zna cijeniti i čuvati naslijeđe što su dobili od svojih predaka i koje će darovati svojim potomcima. Ove godine razvila su se tri velika kola – jedno u pješačkoj zoni, drugo u Slavonskom sokaku i treće na stadionu i oko stadiona u Lenijama da bi se na kraju spojili u jednu, najveće kolo na svijetu.