Svečanost otvorenja 59. Vinkovačkih jeseni se bliži, a glumačka ekipa brusi završne detalje kako bi publici u petak predstavili ono na čemu su vrijedno radili. Ostavili su dio sebe stvarajući prekrasnu priču o Slavoncima i Šokcima koji godinama čuvaju i njeguju tradiciju.
Zavirili smo kakva je atmosfera na njihovoj probi i zatekli pravu složnu ekipu željnu podijeliti s drugima na čemu su radili. Složno ističu kako im je bilo izrazito emotivno raditi i stvarati ovu priču koju će prenijeti na druge.
Baka Jela priča svoju životnu priču kako su se ona i njezin „dida” Luka upoznali. je Tužna je to priča sa sretnim krajem, priča nam Anita Filipović koja ju utjelovljuje. „Htjeli su me udati za drugog momka kojeg ja nisam voljela, već svoga Luku. Imali smo puno nedaća koje su nas pratile, ali svejedno ljubav je pobijedila i mi smo ostali zajedno”, prepričala je istaknuvši kako joj je ovo do sada najemotivnija uloga i iskustvo koje ni za što ne bi mijenjala.
Jela u mladosti je diplomirana glumica Nataša Veselinović koja prvi put igra na otvorenju Vinkovačkih jeseni. „Riječima ne mogu opisati koliko mi ovo znači jer sam to priželjkivala već neko vrijeme”, istaknula je. U Vinkovcima nije živjela 10 godina, a nakon povratka želja joj je bila stati na scenu baš za otvorenje najmilije nam manifestacije, što joj se i ostvarilo. „Pokušavam proživjeti sve ono kroz što su prolazili nađi stariji, shvatiti koje su im bile sreće u danu, kako su rasli, sazrijevali i družili se. Živjelo se sporije, stoga je to iskusiti veliki blagoslov s obzirom na današnji ubrzani tempo života”, prokomentirala je dodavši kako osjeća veliku odgovornost igrati pred svojim ljudima.
Ilija Červen igra dida Luku i svome unuku priča o mladost koju je prošao. „Dok baka i ja objašnjavamo što smo proživljavali dok smo bili mladi, onda svatko pronađe sebe u nekoj ulozi, tako da sam se ja prisjetio kako mi je bilo nekad i zbog toga se mogao više unijeti ulogu što sve čini još uvjerljivijim”, rekao je. Prvi puta na otvorenju sudjeluje i diplomiran glumac Andrija Krištof. „Moja je uloga tužna i nesretna jer je Luka nesretno zaljubljen u djevojku iz sela, Jelu, a ta je ljubav osuđena na propast, nije odobrena od roditelja s obje strane, ali na kraju se sve ipak dobro završava”, kazao je istaknuvši kako probe prolaze u ugodnom društvu, stoga ne može dočekati da publika vidi ono što su stvarali.
Mladi Josip Jurković opisao je kako mu je utjeloviti ulogu unuka. „Uvijek sam volio raditi uz didu, slušati baku kako im priča o običajima, o njihovim rukama, što su sve prošle kroz život da bi meni bilo dobro. „Uz baku i didu se osjećam sigurno”, kazao je.
A da bi svaka riječ bila točno naglašena pazi Krešimir Bošnjak, jezični savjetnik specijaliziran za govor na Vinkovačkim jesenima. „Prošle sam godine prvi puta radio šokačku ekavicu, ovaj je put šokačka ikavica iz nekoliko mjesta bliže Vinkovaca. Neki glumci i privatno govore ikavicu, ali naglasak je bitan i to usavršili”, kazao je dodavši kako je par mjeseci ranije istraživao govorno područje oko Vinkovaca. „Bude svega na probama, ali najbitnije je kad se glumci upoznaju i čuju jedni druge, onda i govor počne sjedati na svoje mjesto”, prokomentirao je Bošnjak.
Savjetnik za folklor i narodno ruho Nikola Šuća zadužen je za odijevanje glumaca i narodne nošnje, uz Ljilju Vendl, Josipu Vidakušić i Juricu Brkića. „Zajedničkim smo snagama odlučili što će glumci nositi u kojim scenama. Berbu kukuruza smo već negdje vidjeli, ali sve do poklada nije bilo prikazivano na otvorenjima Vinkovačkih jeseni, tako da nam je to sad jedan zanimljiv detalj gdje će biti ruho koje se do sad na otvorenju nije vidjelo”, otkrio je Šuća. Također, izmjena kostima jedan je od bitnih dijelova, a glumci točno znaju kad, nakon koje scene trče na presvlačenje. „To ćemo u četvrtak isprobati uživo na drugoj generalnoj probi”, kaže dodavši kako je zadovoljan suradnjom s KUD-ovima.
Kao što je već poznato, tema jest „Ruke šokačkih uspomena”, pod redateljskom palicom Marka Sabljakovića, a ova talentirana ekipa publiku će odvesti u neki drugi svijet i prenijet važnost čuvanja tradicije i sjećanja na naše bake i djedove.
