Popularno znanstveno predavanje večeras je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci održala dr.sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju i upraviteljica Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima.
Bilo je to 21. u nizu njezinih predavanja u Knjižnici u okviru programa Vinkovačkih jeseni, a koji je već rezultirao i s dvije knjige (“Stereotip raspojasane Slavonije”, 2007. i “Mi i drugi u literarnom nusprostoru”, 2013.).
U povodu 260. obljetnice prvotiska Satira iliti divjeg čovika i 290. godišnjice rođenja Matije Antuna Reljkovića večeras tema je bila „Satir iliti divji čovik između kulturnoga pesimizma i optimizma”.
U vrijeme Vinkovačkih jeseni koje slave tradicijsku kulturu, želja je bila prikazati kako je Reljković doživljavao tradicijsku kulturu kroz prvotisak njegova Satira, istaknula je dr.sc. Anica Bilić.
„Kroz predavanje pratim modernizaciju kulture i društva u Slavoniji na način koji Reljković želio zadojen prosvjetiteljskim idejama. On u ovom djelu propagira preobrazbu Slavonca u modernog čovjeka, želi da se tradicionalno društvo i kultura preobrazi u moderno društvo i kulturu i time strada naš običajni život”, istaknula je dr.sc. Anica Bilić.
Reljković, kazala je, ne samo da je u svom Satiru želio nagovoriti Slavonca milom nego i silom kroz vojnograničarske zapovidi i kazne batinama, budući da je bio kapetan Vojne granice.
„Međutim, 19. stoljeće je pokazalo da Reljković nije bio u pravu. Upravo 19. stoljeće se okrenulo narodu, tradicijskoj kulturi i običajima i favoriziralo sve što je narodno. 20. stoljeće je bilo na strani Reljkovića, nastavlja se proces modernizacije, industrijalizacije. U Vinkovačkim jesenima nalazimo ono što je preostalo, dakle to su ostaci te tradicijske kulture koju mi, u razdoblju od postmoderne njegujemo, volimo, želimo se vratiti svom iskonu, želimo kroz te kulturne izričaje potvrditi svoj identitet. Znači, 21. stoljeće ima sasvim drukčiji odnos prema tradicijskoj kulturi nego li je imalo 18., 19. i 20. stoljeće”, istaknula je dr.sc. Anica Bilić.
„Danas se kulturni pesimizam nekako zavukao u sve nas i mi smatramo da kultura gubi svoj primat i ne znamo koje joj je mjesto u društvu. Dakle zahvatio nas je kulturni pesimizam, ali mi imamo i krasne primjere kulturnoga optimizma kroz povijest i to bih željela prikazati kroz ovu recepciju Satira i uopće pozicije tradicijske kulture. Kulturni optimizam zapravo želi pokazati gdje je mjesto kulturi i na koji način kultura može doprinijeti razvoju društva, poboljšanju društva, na koji način može doprinijeti sreći svakog pojedinca, a i zajednice”, pojasnila je dr.sc. Bilić naslov svoga predavanja.
