Geslo ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni glasi „Vlak slavonske ravnice”. U prošlim pričama posvetili smo prostor fra Didaku Buntiću i njegovu humanitarnom činu spašavanju gladne djece iz Hercegovine. Podsjetimo, 1917. godine vlakovima spasa poslao je, prema neslužbenim podacima, 17 tisuća gladne djece u Slavoniju, gdje su ih primile slavonske obitelji.
Svoj prostor dobit će u svečanosti otvorenja i lik fra Didaka Buntića i njegova akcija jer upravo je ona dovela tisuće ljudi odjednom od kojih su neki ostali i zasnovali svoje obitelji. Njegov lik utjelovit će glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru Robert Pehar koji ističe kako je ovo za njega velika čast. Njegovo djelo poznaje u srž jer ovo nije prvi projekt na kojem je radio. „U samom kazalištu radili smo čak tri projekta posvećena ovome čovjeku. Inače sam fra Didaka igrao u raznim prigodama, osobito na Danima fra Didaka Buntića gdje sam i član organizacijskog tima. Oni se održavaju početkom listopada na dan rođenja, 9. listopada. Manifestaciju je potaknuo i organizira fra Marinko Šakota, S KUD-om „Didak” Gradnići iz općine Čitluk režirao sam dvije predstave i one su bile vrlo uspješne”, ističe Pehar koji smatra da je to veliki izazov, ali i osjećaj duga prema tomu velikom čovjeku. Napominje kako nove spoznaje govore da broj djece ide i do 25 tisuća, ako se uzmu u obzir područja Dalmacije, Bosne, Istre.
Treba uzeti u obzir, kaže Pehar, kako to nije jedino fra Didakovo djelo. „On je bio i graditelj, duhovni vođa hercegovačkih franjevaca, ali i politički predstavnik te je djelovao u Skupštini. Također, bio je i učitelj, opismenjavao je Hercegovinu. Inzistirao je na tome da ženska djeca idu u školu pod svaku cijenu jer majka je prvi i glavni djetetov učitelj. Ako je ona nepismena, nemamo što očekivati od djece”, napominje Pehar koji smatra da je fra Didak neiscrpno blago i za povijest i za umjetnost. Postoje namjere da se napravi i film o njegovu liku i djelu jer narod nedovoljno zna o tome.
Također, na svečanosti otvorenja nastupit će i Etno skupina Didak, osam mladih djevojaka koje se ističu očuvanjem tradicije, kulturne baštine i vjerskog identiteta Broćanskog kraja i Hercegovine. Ova skupina usmjerena je na spajanje tradicijskih napjeva sa suvremenim glazbenim izričajem. Široj javnosti postale su prepoznatljive po izvedbama duhovnih pjesama i obradama tradicionalnih skladbi. Također, mogu biti ponosne što su glavni kotač u osnivanju i organizaciji Etnofesta Didak u Hercegovačkom selu pokraj Međugorja. Na Jesenima, 18. rujna, izvest će pjesmu u kojoj je središnja misao zahvalnost fra Didaku Buntiću.
Danas širom Slavonije možemo vidjeti prezimena koja izvorno nisu s ovoga područja. Neki su ostali, ali cilj je bio da se djeca vrate svojim roditeljima ako su bili živi, kako kaže Pehar, zbog izvora, plemena, podneblja iz kojeg su potekli.
Pehar se slaže kako je Buntić bio veliko biće koje je dalo sve od sebe da hercegovačkom narodu bude bolje, što ga je isrcpilo pa je i skončao svoj život suviše brzo. „On nije slao nikakve poslanice, pisma nego je neposredno reagirao. Išao je iz kuće u kuću i tražio gdje je problem. Toga više nemamo i u tome je sva njegova veličina. Nama danas treba takav uzor”, tvrdi. Oni koji su upoznati s njegovim djelovanjem nadaju se kako će Crkva fra Buntića proglasiti blaženim za sva svoja djela.
